Atina
Historija - Geografija - Klima - Administracija
Atina je glavni grad Grčke
i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu. Današnja Atena je moderan i
velik
grad. 2004. Atina je glavni grad Grčke
i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu. Današnja Atina je moderan i
velik
grad. 2004. je imala 745.514 stanovnika. Antička Atina je bila moćan
grad-država i poznati centar edukacije i znanosti. Nazvana je po božici
iz grčke mitologije, Atini
Klasična Atina je bila
moćan grad-država. Bio
je to centar umjetnosti,
učenja i filozofije,
te dom Platonove
akademije i
Aristotelova liceja. Naširoko se naziva kolijevkom zapadne civilizacije
i
rodnim mjestom demokracije, uglavnom zbog svog kulturnog i političkog
utjecaja
na evropski kotinent, posebno na Stari Rim.
Historija(nazad)
Najstariji poznati dokazi ljudskog prisustva u okolini Atine je
pećina škrljaca, koja je datira između 11. i 7. milenija p.n.e. Smatra
se da je Atina stalno naseljena najmanje 7.000 godina. Oko 1400
p.n.enaselje je postalo vrlo važan centar Mikenske civilizacije, a Akropolis mjesto
gdje se nalazila velika mikenska tvrđava, čiji ostaci se mogu
prepoznati u području karakterističnih kiklopskih zidova. Za razliku od
drugih mikenskih centara, poput Mikene i Pilosa, nije poznato da li je
Atina pretrpila razaranja oko 1200 p.n.e., tokom događaja koji se
obično vežu za invaziju Dorana, a Atinjani su oduvijek tvrdili da su
bili čisti Jonjani bez dorskih elemenata. Međutim, Atina, kao i mnoga
druga naselja iz bronzanog doba doživjela je ekonomski pad oko 150
godina nakon toga. Iskopani grobovi iz
željeznog doba u Kerameikosu i drugim mjestima, dokazuju da je od 900
p.n.e i kasnije Atina postala jedan od vodećih centara trgovine i
prosperiteta u regiji. Neki smatraju da je vodeća pozicija Atine
proizašla zbog njenog centralnog položaja u grčkom svijetu, njenog
teško osvojivog uporišta na Akropolisu te njen lahak pristup moru što
joj je dalo prirodnu prednost nad rivalima u unutrašnjosti poput Sparte
i Tebe.
Do 6. vijeka p.n.e. bile su rašireni socijalni nemiri koji su
doveli do Solonovih reformi. To je utrlo put za kasnije uvođenje
demokratije od strane Klistena 508. p.n.e. Atina u to vrijeme je
postala značajna pomorska sila sa velikom flotom, a pomogla je pri
pobuni jonskih gradova protiv perzijske vlasti.
Sredinom 4. vijeka p.n.e sjeverogrčko
kraljevstvo Makedonija postala je dominantna u grčkoj politici. Godine
338 p.n.e. vojska Filipa II Makedonskog porazila je savez nekih grčkih
gradova-država uključujući Atinu i Tebu u bici kod Heroneje, što je
dovelo do kraja nezavisnosti Atine. Kasnije, pod
vlašću Rima, Atina je stekla status slobodnog grada zbog svojih
cijenjenih škola. Rimski car Hadrijan u 2. vijeku sagradio je
biblioteku, gimnaziju, akvadukt koji se i danas koristi, most, nekoliko hramova i
svetišta, a finansirao je i završetak Hrama olimpijskog Zeusa.
Geografija(nazad)
Atina
se pruža preko centralne ravnice Atike, a koja se često naziva i
Atinski ili Atički bazen. Bazen okružuje četiri relativno visoke
planine: Aegaleo na zapadu, Parinta na sjeveru, Penteli na
sjeveroistoku i Himetus na istoku. Iza planine Aegaleo nalaze se
Triazijska nizija, koja čini proširenje centralne nizije prema zapadu.
Saronski zaliv nalazi se na jugozapadu. Planina Parnita je najviša među
četiri planine oko Atine sa visinom od 1.413 metara, a proglašena je i
nacionalnim parkom.
Atina je sagrađena oko brojnih niskih brežuljaka. Brdo Likabetus je
jedno od najviših uzvišenja u okvirima grada a s njega se pruža odličan
pogled na cijeli Atički bazen. Geomorfologija Atine se smatra jednom od
najsloženijih na svijetu jer njene planine i brda uzrokuju fenomen
temperaturne inverzije, koji je, zajedno sa problemima industrijskog
zagađenja i poteškoćama koje ima grčka vlada oko njegove kontrole,
odgovoran za veliku zagađenost zraka kojom se Atina suočava. Ova pojava
nije jedinstvena samo za Atinu, naprimjer Los Angeles i Sarajevo
također pate zbog sličnih geomorfoloških problema inverzije. Rijeke
Kefisus, Ilisos i Eridanos su historijske rijeke Atine.

Klima(nazad)
U
Atini vlada suptropska sredozemna klima a prima dovoljno godišnjih
padavina tek toliko da za neznatnu količinu može izbjeći oznaku
polupustinjske klime. Značajna osobina klime u Atini je izmjena među
produženih toplih i suhih ljeta i blagih zima sa umjerenom količinom
padavina. Uz prosječnu godišnju količinu padavina od 414,1 mm, kiša
pada većinom između oktobra i aprila. Juli i august su najsušniji
mjeseci, kada se javljaju i ljetne oluje, prosječno jednom ili dva puta
mjesečno. Zime su blage i kišovite, a prosječna januarska temperatura
iznosi 8,9 °C, a u predgrađu
Helinikon
oko 10,3 °C. Snježne padavine nisu česte, ali ponekad dovode do kolapsa
u saobraćaju. Snijeg je mnogo češći u sjevernim predgrađima grada.
Proljeće i jesen se smatraju idealnim sezonama za razgledavanje grada i
za sve druge aktivnosti vani.
Administracija(nazad)
Atina
je postala glavni grad Grčke 1834. godine, naslijedivši Nafplion koji
je bio privremena prijestolnica od 1829. godine. Općina (grad) Atina je
također i prijestolnica regije Atika. Pojam Atina može se odnositi na
općinu, sam grad ili na cijelo metropolitansko urbano područje Atine.

Općina Atina(nazad)
Za
Atinjane, najpopularniji način podjele grada je na njegove kvartove i
naselja kao što su Pagkrati, Ambelokipi, Eksarheia, Patissia, Ilissia,
Petralona, KoukakiRuins i Kipseli, svako sa svojom zasebnom historijom
i karakteristikama.
Općina Atina također sačinjava jezgro i centar šireg atinskog područja
koje se sastoji iz općine Atina i 34 druge općine podijeljene u četiri,
ranije već spomenute, regionalne jedinice.